25.09.2014 Iz zemlje

Prenosimo vijest iz Slobodne Dalmacije: Nakon što je drugi krug prikupljanja ponuda za kupnju “Jadroplova” uvjetovan zadržavanjem sjedišta kompanije u Splitu, kao i nastavkom plovidbe osam brodova pod hrvatskom zastavom, zainteresiranim potencijalnim kupcima iz inozemstva, konkretno Grcima i Nijemcima, smanjio se apetit za preuzimanjem ugledne brodarske kuće.

S druge strane, kako se neslužbeno doznaje, “Brodosplit” i “Tankerska plovidba” iz Zadra ostali su jedini zainteresirani akteri za kupnju 70 posto dionica “Jadroplova”, za koje država kao vlasnik traži najmanje 130 milijuna kuna. Međutim, prema dostupnim informacijama, pitanje je hoće li i te dvije domaće tvrtke svoje poslovne želje u konačnici pretvoriti u poslovnu stvarnost prema postojećim uvjetima prodaje.

Naime, prema uvjetima Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP), državne ustanove koja provodi privatizaciju kompanije, osim cijene od 130 milijuna kuna, koliko bi budući kupac morao platiti za većinski paket dionica “Jadroplova”, zainteresirana tvrtka morala bi dokapitalizirati “Jadroplov” s dodatnih 130 milijuna kuna. Ako kupac to ne bi učinio u roku od pola godine nakon potpisivanja ugovora, morao bi platiti ugovornu kaznu od čak 20 milijuna kuna.

Upućeniji u problematiku postavljaju pitanje zašto bi država kaznila novog vlasnika brodarske tvrtke ako mu, primjerice, Skupština “Jadroplova” odbije dokapitalizaciju. Također, i bez propisane dokapitalizacije novi bi vlasnik mogao voditi poslovanje kompanije, ali ne i donositi neke strateške poteze poput promjene sjedišta tvrtke, što je za neke kandidate dosta važno.

Osim toga, ako na skupštinu ne bi došli svi dioničari iz preostale kvote od 30 posto dionica koje su u rukama više dioničara, od pojedinaca do banaka, novi vlasnik može i sa 70 posto dionica donositi kapitalne odluke.

Sve bi se moglo sažeti u samo jedno pitanje: zašto bi budući ulagač uopće pristao na takve uvjete prodaje, uz obveznu dokapitalizaciju i visoke ugovorne kazne, kao i na petogodišnji moratorij na preseljenje sjedišta tvrtke i mijenjanje zastave na brodovima.

Da nešto ne štima, potvrđuje informacija da je CERP produljio rok za prikupljanje obvezujućih ponuda do 1. listopada, umjesto do 15. rujna, što je bio prvobitno određeni datum.

U Sindikatu pomoraca Hrvatske (SPH) smatraju kako je budućnost “Jadroplova” u radničkom dioničarstvu i ulasku domaćih mirovinskih fondova u vlasničku strukturu kompanije.

˝Ovakav natječaj treba poništiti. “Jadroplov” treba biti u rukama radnika po ESOP modelu radničkog dioničarstva. Osim toga, uvjeren sam da bi interes za ulazak u tvrtku mogli pokazati i domaći mirovinski fondovi. Za radničko dioničarstvo zalagali smo se od početka ove priče, koja, ako se nastavi, neće dobro završiti. Nismo protiv privatizacije, samo tražimo da to bude zdrav postupak, suprotan dosadašnjim formulama privatizacije “na hrvatski način”.

Uza sve to, država je izabrala vrijeme najgore gospodarske recesije za prodaju tako važne kompanije kao što je “Jadroplov”, ističe Neven Melvan, voditelj splitskog ureda SPH.

Valja podsjetiti na to da se o primjeni ESOP-a u “Jadroplovu” još prije dvije godine službeno razgovaralo između Ministarstva pomorstva i tadašnje Agencije za upravljanje državnom imovinom.

Međutim, zbog nepoznatog razloga ključni ministri gospodarskih resora nisu pokazali razumijevanje za primjenu modela radničkog dioničarstva.

8 brodova trenutačno čini flotu Jadroplova, a najstariji brod ˝Don Frane Bulić˝ ponuđen je na prodaju. 120 pomoraca plovi na brodovima najveće splitske kompanije, a u njezinoj direkciji radi 48 zaposlenika. 70 posto dionica nalazi se u vlasništvu državnih ustanova i fondova.

 

Za Slobodnu Dalmaciju, Denis Krnić, 24.rujna 2014.