02.04.2020 Aktivnosti SPH

Pandemija uzrokovana Korona virusom COVID 19 se širi svijetom. Globalna ekonomija ulazi u recesiju čiji razmjeri su nepredvidivi. Nesigurnost i zebnja ulazi u sve pore naših društvenih zajednica. Govoriti u pozitivnom i optimističkom duhu sada izgleda čudno. Međutim upravo sada treba biti hrabar, odlučan i širiti optimizam što je sada najjače oružje za opstanak.

Brodarska industrija osigurava 90 % svjetske robne razmjene. Bez brodarstva svjetska ekonomija i nacionalna gospodarstva su mrtva. Nema prijevoza hrane, goriva, lijekova, robe široke potrošnje. Zbog COVID 19 brodarska industrija trpi velike gubitke. Mnoge uvažene svjetske i državne glave zaboravljaju da svjetski logistički lanac opskrbe održavaju pomorci koji su najvrjedniji dio brodarske industrije. Oni trpe ovu krizu na način da ne mogu do svojih obitelji, do svojih domova, da ne mogu na kratko izaći na kraj u lukama gdje se zateknu. Ponegdje su nedobrodošli u pojedinim lukama, primorskim i otočnim zajednicama da oni ne bi raširili ovu pošast od COVID 19. S tim je teško živjeti.

Ipak pomorci su malo drugačija sorta radnika. Njima je normalno živjeti u skučenom prostoru, njima je normalno biti mjesecima u izolaciji od vanjskog svijeta, njima je normalno živjeti s minimalnom socijalnom komunikacijom. No oni su tu da osiguraju nesmetani prijevoz svih roba i putnika pa i u ovim teškim vremenima. Isto kako su to radili u svim kriznim vremenima kroz noviju i davnu povijest čovječanstva.

Danas u svijetu je zaposleno 1,6 milijuna pomoraca od čega je 22.000 hrvatskih pomoraca. Hrvatski pomorac osigurava život sebi i članovima svoje obitelji. Danas možemo govoriti o brojci od 150.000 hrvatskih ljudi koji žive od plaća pomoraca.

Ova kriza će proći, ali pomorci će i dalje ploviti jer „ploviti se mora“.

Svjetska i hrvatska ekonomija će se ponovno pokrenuti. Pomorci će biti u prvim redovima prevozeći od kontinenta do kontinenta, od luke do luke diljem svijeta i našeg Jadrana hranu, naftu, plin, lijekove, putnike i sve što ljudima treba.

Ne umanjujući hrabrost i požrtvovnost hrvatskih zdravstvenih radnika, policajaca, vatrogasaca i ostalih koji su na prvoj crti borbe s COVID -19, ne smijemo zaboraviti i na pomorce i njihovu ulogu.

Slijedom svega navedenog Sindikat pomoraca Hrvatske i Hrvatska udruga brodara Mare Nostrum od nadležnih traže da se osigura sljedeće:

1. Mogućnost sigurnih i nesmetanih pravaca i transporta za smjene pomoraca iz luka iskrcaja do Republike Hrvatske, odnosno do luke ukrcaja , slično kako se omogućava i za zračne i kopnene transportne djelatnike, kako je i navedeno u relevantnoj Komunikaciji Europske Komisije, preporuci IMO-a na ovu temu i drugo;

2. Mogućnost i dostupnost, odnosno kreiranje procedura za testiranje na Covid-19 za sve pomorce, osobito kod odlaska na ukrcaj, obzirom da testiranje na nekoj komercijalnoj osnovi nije moguće ni u Republici Hrvatskoj niti drugim zemljama, a sustav karantene pomorca prije ukrcaja u praksi i realno teško ostvariv.

3. Potreban broj zaštitne opreme za pomorce za potrebe putovanja, bez obzira da li se radi o odlasku na ukrcaj ili repatrijaciju; Poslodavci naime imaju poteškoća kod nabave zaštitne opreme maski, rukavica i dr. važnih za sigurnije putovanje pomorca.

 Na neke od ovih mjera Vlada RH može djelovati samostalno, a neke u okviru EU i drugih tijela. Ovo je nužno kako bi se ostvarili uvjeti za smjene pomoraca koje su sada gotovo ili u potpunosti nemoguće zbog ograničenja postavljenih u lancu koji počinje od lučkih vlasti i terminala, preko niza zabrana kretanja putnika do kontrola na ulasku u mjesto boravišta, te da bi na tom putu smanjili vjerojatnost zaraze, osobito kod dolaska na brodu. Brod, u kojem posada dijeli ograničen prostor ne pruža mogućnosti društvenog distanciranja i drugih epidemioloških mjera sprječavanja širenja bolesti uzrokovane virusom Covid-19, a širenje te bolesti ima nesagledive posljedice i na sigurnost plovidbe i operacije teretom, ima i teške komercijalne posljedice, ali najvažnije ima osobito teške posljedice na zdravlje ljudi u uvjetima ograničene medicinske skrbi i po moru ali na žalost i u mnogim lukama. Dramatični su izvještaji o ponašanju lučkih i drugih administracija u slučajevima zaraze na brodovima, jednako su dramatični i izvještaji o smrtnim slučajevima na brodovima različitih namjena pa i na trgovačkim.

4. Sredstva za financijsku potporu pomoraca koji su privremeno onemogućeni u ukrcaju na brod zbog utjecaja pandemije budući da se radi o pomorcima koji su najviše ugroženi i bez prihoda a zbog specifičnog vida zapošljavanja pomoraca u međunarodnoj plovidbi. Pomorci koji se nalaze na listi čekanja brodara kod kuće dulje od perioda definiranih trajanjem ugovora prema Nacionalnom kolektivnom Ugovoru za hrvatske pomorce u međunarodnoj plovidbi i njegovim dodacima trebali bi se kvalificirati za mjere potpore Vlade Republike Hrvatske u neto iznosu jednakom kao zaposlenici onih poslodavaca koji se mogu kvalificirati za mjere koje sada provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje kao provedbeno tijelo programa Vlade u saniranju posljedica pandemije.

5. Reguliranje poreznog statusa pomoraca u međunarodnoj plovidbi uslijed nemogućnosti da zbog utjecaja pandemije, udovolje zahtjevu da više od 183 dana godišnje provedu na brodu;

Uzimajući u obzir specifičan status i model zapošljavanja hrvatskih pomoraca a uvažavajući činjenicu da su svi oni evidentirani u sustavu mirovinskog i zdravstvenog osiguranja Republike Hrvatske (MRMS), sustavu CIMIS (MMPI) i evidencijama brodara o pomorcima koji čekaju ukrcaj na brod, moguće je jednostavnim mehanizmima osigurati pomoć i potporu pomorcima na jednak način kao što je Vlada pruža zaposlenicima ostalih industrija u Republici Hrvatskoj, a na koju danas zbog svog specifičnog radno pravnog statusa nemaju. Ti pomorci su ostali bez mogućnosti ostvarenja primanja kao posljedica pandemije, što je posebno teško kada znamo da je mnogima, zbog specifičnosti posla, to i jedini prihod u obitelji.