10.11.2014 Aktivnosti SPH

Nakon što smo protekli tjedan iz dnevnih novina obavješteni o planovima Uprave i države vezano uz dužobalnu liniju Rijeka- Dubrovnik, koja će ipak otići u ropotarnicu povijesti, objavljujemo pismo koordinatora naše podružnice u Jadroliniji, kapetana Dragomira Mucića. Također objavljujemo i intervju s direktorom Jadrolinije, Alanom Klancem, koji je za nas odgovorio na sva pitanja vezana uz budućnost radnih mjesta pomoraca i radnika na kopnu, budućnost Jadrolinije flote, probleme vezane uz nabavku novih trajekata itd. 

« ..i ja vam čvrsto obećajem da neću biti taj koji će zabiti posljedni čavao (brokvu) u «lijes» dužobalne linje, dapače učiniti ću sve kako bi se ista održavala tijekom cijele godine..», riječi su Predsjednika Uprave društva Jadrolinija dr.sc. Alana Klanac, dipl.ing. na jednom od prvih sastanaka održanih između Uprave i socijalnih partnera u društvu Jadrolinija.

Ujedno je najavio da će se vrlo brzo krenuti u realizaciju nabake broda za održavanje dužobalne i međunarodnih linija, jer na tržištu ima dosta brodova na prodaju, uz njegovu napomenu kako se trenutačno rade kalkulacije tj. studije o isplativosti nabavke potencijalnih brodova kandidata za održavanje navedenih linija.

Sve je počelo u godinama Domovinskog rata kada su neki «pametni» ljudi odlućili kako je potrebno iz Jadrolinije izdvojiti brodove za kružna putovanja, te napraviti poduzeće, kćerku Jadrolinije. Uskoro slijedi prodaja za malo para, branda koji je Jadroliniju učinio poznatim i pionirom kružnih putovanja. Očigledno je to bio dovoljan iznos nekima za osobni probitak. To ujedno predstavlja i početak kraja, uz uništenje ostalih hrvatskih pomorskih kompanija pomorstva kod nas. Uzdali smo se da će ostatak Jadrolinije uspijeti saćuvati miris Jadrana u Svijetu i Europi, ali kroz vrijeme i godine samo se sve više urušavamo i pomalo nestajemo.
  
I sada, ponovno smo duboko razočarani najavom potpunog ukidanja dužobalne linije, jer osim nje, izgleda da ćemo uskoro ostati i bez međunarodnih linija između hrvatskih i talijanskih luka, pošto su i one skoro 100% reducirane. Nikoga nije briga što će više od 300 pomoraca i 50-ak radnika na kopnu ostati bez posla, te na taj način postati korisnici socijalne skrbi u «lijepoj, ali tužnoj našoj».  Vrlo lako postoji šansa da u dogledno vrijeme nestane i Jadrolinije, jer će biti interesenata za kupovinu brodova i trajekata, opet za mali novac i otimačinu profitabilnih linija...biti će «zaslužnih» koje je potrebno nagraditi...
 
Mt «Liburnija», brod koji brazda naš Jadran već, skoro 50 godina zaslužio je da ode u mirovinu. Dugogodišnjom plovidbom sigurno je ostvario zaradu za deset novih ..liburnija..dubrovnika..itd. Nažalost, radna politika nam je dobro poznata, novci se potroše na svakojake gluposti i nema se za ići naprijed. Ipak i takva, stara, umorna «Liburnija» je tijekom posljednjeg ljeta svoje plovidbe ostvarila zavidne rezultate, jer prebaciti kroz sezonu, koja je trajala nepuna 4 mjeseca, 30.000-ak tisuća putnika i 5-6 tisuća vozila (prosjek po putovanju je bio 500-ak putnika 80-ak vozila), je maksimum u odnosu na kapacitete iste. Više se ne može, pogotovo ako se zna da je plovidbeni red objavljen dan-dva prije nego što se je startalo s linijom. Izgovor da se gubi interes od strane putnika za tu liniju je laž, jer svi putnici koji putuju, ne idu s brodom iz žurbe, već iz uživanja u samoj plovidbi. Pokazatelji za to su bili nemogućnost rezerviranja karata tijekom cijelog prošlog ljeta.

Sramotno je ne raspisvanje koncesijskog natječaja za dužobalnu liniju, odnosno barem za neke njene segmente, pošto se prema Zakonu o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, citiram:..uređuju uvjeti i način obavljanja javnog prijevoza u linijskom obalnom pomorskom promet..(završen citat). U članku 3. ovoga Zakona stoji da se s njim uspostavlja sustav javnog prijevoza kojim se osigurava redovita povezanost naseljenih otoka s kopnom i naseljenih otoka međusobno, kao i naselja na kopnu, sve u cilju stvaranja boljih uvjeta za život na otocima i poticanja njihovog razvitka. Na kraju stoji da je djelatnost javnog prijevoza od interesa za Republiku Hrvatsku.

E sada, analizirajući dužobalnu liniju vidimo da je ona povezivala gradove Rijeku, Split i Dubrovnik međusobno, kao i s otocima Hvar (l. Starigrad), Korčula i Mljet (l. Sobra), a ujedno je spajala i te otoke. Ako ovo ne može biti državna linija onda nismo zaslužili da imamo pridjev pomorska, jer možemo biti samo primorska zemlja. To je vidljivo iz sustavnog uništavanja cjelokupnog pomorstva kroz godine odrastanja naše lijepe Hrvatske. Imamo ono što je najvrijednije, školovane, sigurno uz zavidni trošak države, sposobne pomorce koje tjeramo vani samo iz neznanja osoba dužnih da brinu o prosperitetu, otoka, pomorstva, turizma i općenito cijele Republike Hrvatske.

Ružno je, ali ništa neuobičajeno, to što se postignuti dogovori i dane riječi ne poštivaju od strane gradonačelnika i načelnika koji su trebali učestvovati u dijelu troškova nastalih tijekom održavanja linije. I na to smo naučili! Obećaj, potpiši.. lako je sve to baciti u more, nitko ne odgovara nikome. Podržavamo zahtjev gradonačelnika Rijeke za nastavkom održavanja dužobalne linije, međutim mislimo kako bi to bilo puno djelotvornije snošenjem jednog dijela troškova od strane svih. 

Ministarstvo turizma na godišnjoj razini potroši veliki novac za planiranje i reklamu svih naših turističkih kapaciteta. S ovogodišnjih 30.000 tisuća prevezenih putnika imali su isto toliko reklama potpuno besplatno. Malim dijelom izdvojenih novčanih sredstava za održavanje dužobalne linije, uz MMPI, te davajući joj pravi značaj kao državnoj liniji (prema članku 5. Zakonu o pom prijevozu), uz raspisvanje koncesije,  može se riješiti veliki dio problema.

Za kraj treba reči da je osnovna zadaća SPH zaštita radnih mjesta pomoraca i radnika na kopnu u pomorskoj djelatnosti, a samo očuvanjem radnih mjesta i otvaranjem novih možemo izaći iz ove dugogodišnje krize, uz sačuvanu pomorsku tradiciju s kojom se svi vole hvaliti. Nemojte dozvoliti da dužobalna linija ode u zaborav!
Još samo želim da vidite kako je, kroz povijest radila dužobalna linija,
               
Od pojave parobroda do - ukidanja ...zaborava...našega srama...
1821.  Ljudevit Adamić iz Rijeke prvi put pokušava dobiti koncesiju za prugu Rijeka-Kotor-Albanija. Zahtjev je – odbijen !1823.  Ljudevit Adamić s Ilijom Bratićem iz Dubrovnika podnosi molbu za koncesiju plovidbe prema Dalmaciji iz Rijeke (uz ticanje luka Zadar, Split i Dubrovnik) i tako prvi put parobrodom povezati veći dio obale (trajanje putovanja 12 sati uz subvenciju od 600 forinti). Zahtjev-odbijen!1831. William Morgan iz Trasta dobiva odobrenje za pruge između Rijeke i Zadra te Trsta i Kotora s tim da je oslobođen plaćanja lučkih pristojbi.Do uspostave pruga – nije došlo
1882.Održavaju se slijedeće pruge: Trst-Dalmacija-Albanija; Trst-Drač; Trst-Kotor; Trst-Rijeka; Rijeka – Zadar i Rijeka –Kotor
1883. Uvodi se linija Rijeka-Split
1888. Uvodi se pruga Rijeka-Senj-Zadar
1891. Uvode se pruge: Rijeka-Kotor; Rijeka-Zadar i Rijeka-Metković.
1892. Uvode se pruge: Rijeka-Kotor i Rijeka-Brač-Metković
1895. Uvode se pruge: Trst-Kotor i Gruž-Trst
1898. Uvodi se pruga Rijeka-Budva
1900. Održavaju se pruge: Rijeka-Kotor (4x tjedno), Rijeka-Metković, Rijeka-Brač, Rijeka-Zadar, Rijeka-Gruž (brza) i  Rijeka-Zadar (mješovita)
1902. Uvodi se pruga Trst-Kotor
1912. Održavaju se pruge: Rijeka-Dalmacija-Krf-Patras; Trst-Metković; Trst-Korčula; Trst-Šibenik i Trst-Vis
1923. Održavaju se pruge Sušak-Kotor; Sušak-Metković; Sušak-Kotor (teretna); Metković- Trst (putničko-teretna); Sušak-Patras; Sušak-Trast-Pirej-Solun
1928. Održavaju se pruge: Kotor-Dubrovnik-Trst; Split-Dubrovnik-Kotor; Metković-Venecija i Metković-Trst
1929. Održava se pruga Metković-Trst-Venecija
1933. Održavaju se pruge: Sušak-Trst-Pirej i Sušak-Venecija-Pirej
1946.Uspostavlja se pruga Sušak-Dubrovnik
1949. Ustostavlja se pruga Rijeka-Dubrovnik (Kotor)
1956. Uspostavljaju se pruge Rijeka-Split-Ulcinj-Drač i Trst-Rijeka-Iraklion te Jadran-Bliski istok
1962. Izgradnjom Jadranske magistrale ukidaju se pojedine pruge
1971. Ukidaju se polasci iz Trsta
2010. Izgradnom autoputa smanjuje se broj polazaka iz Rijeke
2011. 2012. 2013. 2014. Dužobalna putnička pruga održava se samo ljeti...
2014. 2015.? Prodaje se m/t Liburnija za staro željezo. Novoga (polovonog) broda nema na vidiku!!!! Samo ima ispraznih riječi i neizvršenih obećanja....Čekamo zadnju brokvu...

Pozdravljam,

Koordinator Povjereništva SPH
Podružnica Jadrolinija
Dragomir kap. Mucić

 

U prilogu pogledajte razgovor s direktorom Jadrolinije:

 

Pitanja koja smo uputili direktoru: 

1.    Turistička sezona je pri kraju. Obzirom da najavljujete pozitivne rezultate, zanima nas da li će zaposlenici Jadrolinije od toga imati koristi u vidu povećanja plaća, obzirom da je zadnje povećanje plaća zabilježeno 6 godina unazad?

2.  Još uvijek je aktualan problem velikog broja zaposlenika koji rade niz godina na ugovore na određeno vrijeme. Mogu li zaposlenici očekivati promjenu u tom segmentu i ako da, kada?

3.   Ispred nas je vremenski period kada se reducira određeni broj linija, dok kod međunarodnih linija opstaje samo jedna (Split – Ancona – Split), a i ona je reducirana. Prošlogodišnje iskustvo daje nam nadu da bi se mogao povećati broj tjednih putovanja zbog povećanog interesa putnika. Molim vas za komentar.

4.    Isto tako imamo pitanje za Vas vezano da uzdužobalnu liniju Rijeka – Dubrovnik – Rijeka. Da li je popunjenost putovanja bila dobra (po našim saznanjima izgleda da je), kakvi su financijski pokazatelji i hoćemo li dogodine imati istu liniju, ali s novim brodom?

5.    Već godinu i po dana otežete kolektivno pregovaranje novog NKUHP kao i KU za radnike na kopnu. Da li i kada možemo očekivati ozbiljno pristupanje pregovorima? Europska socijalna povelja, MLC 2006 i Zakon o radu upućuju na obavezu kolektivnog pregovaranja.

6.    Interesira nas da li se razmišlja u Jadroliniji o stipendiranju učenika i studenata za zvanja koja su nam neophodna u obavljanju naše osnovne djelatnosti? Ujedno da li su se ostvarili pomaci u zapošljavanju vježbenika palube i asistenata stroja?

7.    Što ste učinili ili planirate učiniti da odgovorite zahtjevima Pomorske strategije?

8.    Da li će se pristupiti usklađivanju plaća i hoće li biti nešto od, ponovo najavljenog, novog obračuna plaća prema zvanju, brodu i liniji? Ujedno smatramo da je potrebno uskladiti iznose predviđene za hranarinu, kao i pomorski dodatak.

9.    Zašto zapošljavanje tolikog broja novih osoba u Upravi jadrolinije kada je opće poznata činjenica da je Jadrolinija "prebukirana" zaposlenicima u uredima?

10.  Što kompanija čini trenutno po pitanju modernizacije tvrtke osim nabavke četiri nova "sporna" broda? Zašto ste dozvolili da se tako važan projekt kao obnova flote pojavljuje po novinama u negativnom kontekstu? Što je istina?