04.03.2014 Aktivnosti SPH

"Želeći definirati jasne pravce razvoja pomorstva kao jedne od najznačajnijih gospodarskih grana RH, u cilju povećanja bruto društvenog proizvoda, definiranja razvoja na načelima održivosti, promicanja kulture sigurnosti i zaštite morskog okoliša, Vlada Republike donosi Strategiju pomorskog razvoja i integralne pomorske politike Republike Hrvatske. Strategija uzima u obzir opća načela sadržana u strateškim smjernicama Vlade Republike Hrvatske, pojedinim sektorskim strategijama, te strateškim smjernicama Europske unije u području pomorstva."  Pročitajte osvrt SPH na istu:

1) OPĆE NAPOMENE
a) Metodološki pristup
Strategija ne slijedi uobičaji postupak izrade modela strateškog upravljanja.
Uobičajeni model slijedi nekoliko jasno ograničenih koraka kroz koje se osigurava konzistentno određivanje strateških ciljeva. Najčešće se model strateškog upravljanja sastoji od sljedećih koraka:

− Misija – sažet izraz temeljne zadaće odnosnog subjekta;
− Vizija – sažet izraz cilja ili stanja koje se želi postići ostvarivanjem svih ili većine strateških ciljeva;
− Strateški ciljevi – opći ciljevi za pojedina programska područja ili zadaće;
− Mjere – skup postupaka ili radnji kojima će se ostvariti strateški ciljevi;
− Cilj odnosno željeno stanje – rezultat ili postignuće koje će se ostvariti nakon provedbe određene mjere;
− Pokazatelji (indikatori) – brojčane, logičke ili opisne ocjene kojima se ocjenjuje napredak prema ostvarenju strateških ciljeva.

Nerijetko se pojedini koraci različito nazivaju, no načelno struktura strateškog dokumenta ima navedeni oblik. Također, kod subjekata visokog stupnja organiziranosti se u strategiji uz mjere pridružuju i:
− resursi (ljudi, prostor, oprema, financijska sredstva) odnosno
− odgovorne osobe i rokovi provedbe.

Dokumenti koji do te razine razrađuju strategiju se obično nazivaju akcijskim planovima.

Posljedice nedosljedne metodologije  jesu sljedeće:
− Nije jasno u čije ime se piše strategija. Neki ciljevi i mjere jesu pridruženi Ministarstvu pomorstva, neki su ciljevi u stvari ciljevi županija (npr. specijalizacija luka), a neki gospodarstva (LNG terminal je gospodarska djelatnost i potpuno je nejasno zašto bi država razvijala takvu uslugu ili uslugu održavanja brodica).
− Brojni ciljevi značajno izlaze izvan okvira ovlasti Ministarstva.
− Ciljevi i mjere su nerijetko nepovezani pa nije jasno kako se ostvaruje neki cilj provedbom određene mjere. Primjerice, kako se povećava bruto tonaža flote financiranjem troškova ukrcaja vježbenika? Zašto bi uopće državnim novcima povećavali flotu u vlasništvu privatnika? Postoji li politička odluka koja to podupire?
− Ciljna stanja (ostvarenje strateškog cilja) ne postoje za većinu ciljeva. Točnije, navedeno je samo za tri (20% povećanje BT, smanjenje broja pomorskih nesreća za 10%, povećanje prihoda od koncesija za 50%) . Za sve ostale mjerljivi cilj nije određen.
− Ne postoje rokovi provedbe. Strategija za sedmogodišnje razdoblje ne može se zasnivati na pretpostavci da svi ciljevi imaju rok 2020. godinu. Drugim riječima, Strategija ne sadrži prioritete i vremensku uvjetovanost  (što slijedi prije čega).
− Indikatora nema. Slijedom toga nije moguće pratiti provedbu strategije niti je korigirati na vrijeme ako je potrebno.
b) Terminološki pristup
Strategiju obilježava:
− veliki broj riječi općeg značenja,
− značajan broj pojmova koji u kontekstu u kojem nema definicija ili nisu opće prihvaćene nemaju značenja.
Strategija, i to u dijelu koji bi trebao biti provedbeni, opisuje radnje koje treba provesti općim riječima koje ne postavljaju jasnu obvezu. Strategija je prepuna sljedećih radnji: potaći, promovirati, aktivno sudjelovati, zalagati se, unaprjeđivati, i slično. Ove radnje ne označavaju obvezu već nastojanje i kao takve su u strateškim dokumentima nepotrebne.

U Strategiji se pojavljuju konstrukcije koje ne nose nikakvo značenje.

Primjeri jesu:
Mjera 2.5.1.1: Principe stimulativne porezne politike koja se primjenjuje na brodarstvo u međunarodnoj plovidbi na odgovarajući način proširiti  i na jahte,
Proširivanje principa na jahte nema smisla. Smisla bi možda imalo primijeniti novu poreznu politiku prema vlasnicima jahti.
Mjera 4.4.4: Jačati instrumente međunarodne, regionalne i subregionalne suradnje obalnih država Jadranskog mora u području sigurnosti plovidbe i zaštite mora.
Vrlo je upitno kako se mogu jačati instrumenti suradnje?
Mjera 5.2.1: Uspostaviti učinkovit i javno dostupan sustav razmjene podataka iz matičnih registara zasnovan na principima interoperabilnosti;
Interoperabilnost nije načelo koje se može slijediti već svojstvo suradnje unutar nekog sustava koje netko ima ili nema.
«Mjera 5.2.6: Osigurati kontinuiranu horizontalnu i vertikalnu povezanost svih nadležnih tijela, te civilnog društva u ispunjavanju strateških ciljeva;»
U dokumentu u kojem pojam horizontalne i vertikalne povezanosti nije određen niti je utvrđen nositelj obveze mjera nema nikakvog smisla.

Strategija nije jezično ujednačena. Koriste se jezične konstrukcije koje ne označavaju radnju pa je nejasno što se želi postići.

Primjerice:
Mjera 2.4.2: Specijalizacija luke Ploče za promet kontejnerskog i rasutog tereta, te razvoj Vc ogranka transeuropske prometne mreže
Mjera 3.2.2.2: Razvoj sustava ciljanog nadzora luka i objekata sigurnosti plovidbe;
U kojem trenutku je specijalizacija luke odnosno razvoj sustava (štogod to značilo) okončan?
Mjera 5.2.2: Provesti postupak jačanja administrativnih kapaciteta tijela nadležnih za sigurnost plovidbe i tijela nadležnih za pomorsko dobro, u skladu sa zahtjevima Europske unije i potrebama pomorskog gospodarstva;
Dalo bi se zaključiti da je postupak jačanja administrativnog kapaciteta podrobno propisan postupak, što barem na razini EU (koja je taj pojam iskovala) nije točno. Pa time nije jasno što se tu treba u stvari činiti.

c) Ovlast i provedba
Strateški dokumenti jesu osnovni alat strateškog upravljanja. Kao takvi odnose se na one djelatnosti na koje rukovodna struktura može utjecati odnosno gdje ima pravo donositi odluke i temeljem njih nešto činiti.
Slijedom toga, radnje koje su već obveza  (zakonska ili neka druga) i koje se moraju provoditi bez obzira na volju rukovodstva nisu predmet strateškog upravljanja. Primjerice, odluka o kupovanju brodova samo određene vrste jest strateška odluka; odluka o obveznom držanju straže na zapovjedničkom mostu nije strateška odluka jer je propisana obveza i o njoj se ne diskutira.

Sve takve ciljeve odnosno mjere ne bi trebale biti u Strategiji. 

Primjerice:

Mjera 2.3.1.1: Aktivno sudjelovati u radu tijela IMO-a i ILO i EU te se zalagati za usvajanje harmoniziranih visokih standarda života i rada pomoraca;
Mjera 2.3.3.5: Zalagati se za dosljednu primjenu pravičnog odnosa prema pomorcima u slučajevima vođenja kaznenih i prekršajnih postupaka.
Mjera 3.2.1.1: Razvoj sustava ciljanog inspekcijskog i tehničkog nadzora primjene najviših međunarodnih, europskih i domaćih standarda sigurnosti na hrvatskim pomorskim objektima prema utvrđenim prioritetima, nadzora nad radom priznatih organizacija za statutarnu certifikaciju, kompanija, brodara i vlasnika brodova hrvatske državne pripadnosti;
Mjera 3.2.1.3: Uspostaviti učinkovit sustav nadzora nad stavljanjem na tržište rekreacijskih plovila i pomorske opreme;
Mjera 4.4.2: Aktivno sudjelovati u donošenju mjera proaktivne međunarodne i EU politike u pogledu primjene globalnih standarda u sprječavanju i zaštiti morskog okoliša;

Konačno, u strateškim dokumentima se izbjegava ili se unosi s posebnom pažnjom ciljeve i mjere koje nije moguće provesti bez izravnog sudjelovanja drugih osoba ili država.

Primjerice:
Mjera 4.4.1: Uspostava Jadranske konvencije za zaštitu mora od onečišćenja na temeljima Sporazuma o suradnji na zaštiti voda Jadranskog mora i obalnih područja od zagađivanja od 14. veljače 1974. godine, između bivše Jugoslavije i Italije radi multidisciplinarnog rješavanja problema okoliša u Jadranskom prostoru;
d) SWOT analiza
SWOT analiza je metodološki pristup kojim se određeno problemsko područje nastoji analizirati kako bi se utvrdili osnovni utjecaji, pozitivni i negativni, koji na njega utječu ili mogu utjecati.
Vrlo je upitno u kojoj mjeri ta metoda, koja je ponajprije razvijena imajući u vidu projektno poslovanje ili poslovni poduhvat, primjerena strateškom upravljanju pomorskim sustavom na razini Ministarstva
2) POMORSKO GOSPODARSTVO
Načelno, većina mjera navedenih u ovom poglavlju odnose se na poticanje gospodarske aktivnosti.  Opća primjedba ovom poglavlju je prevelika uporaba neodređenih glagola (npr. poticati) kojima se u stvari ne stvara nikakva obveza.
3) BRODARSTVO
Ciljevi i mjere ovog poglavlja u značajnoj mjeri su neodređeni i nije razvidno na koji način će se provesti. U značajnoj mjeri je pitanje je li Ministarstvo onaj subjekt koji treba brinuti o kvaliteti brodarstva i drugim neupitno gospodarskim pitanjima (zadiranje u tarifnu politiku, osnivanje stabilizacijskog fonda!). Nije jasno kojim radnjama će se ostvariti postavljeni ciljevi.
4) OBALNI LINIJSKI PUTNIČKI PROMET
Ciljevi i mjere su nejasni. Nije jasno kako će se mjere provesti. Neke mjere su izuzetno dvojbene: pa zar obalni linijski promet nije već povezan s drugim vidovima prometa? U kojoj mjeri to ima veze s Prometnom strategijom RH? Zar sada sustav povlaštenog prijevoza nije dostupan i transparentan?
Jezično nedosljedno: udobnost ne može biti načelo.
5) POMORCI
Postojeći tekst dijela Strategije koji se odnosi na pomorce, ako se izuzmu opće primjedbe glede terminologije odnosno metodologije, jest razmjerno korektan.
Temeljna primjedba jest da brojne važne odrednice nedostaju.
U uvodnom djelu navedene brojke su više nego upitne obzirom da predstavljaju prva 22.000 procjenu, druga 14.500 nepotpunu evidenciju. Zbog toga bi bilo korisno dodati ostale brojke koje upozoravaju na puno veći broj pomoraca. Tako na primjer prema broju od 14.500 stoji broj iz istraživanja BIMCO/ISF od 18.200 hrvatskih pomoraca na istoj kategoriji brodova. također i činjenica koja se u praksi dokazuje gotovo svakodnevno da ima veliki broj po definiciji MLC2006 pomoraca ukcanih na brodovima a koji su zaobišli sustav iz kojega dolazi brojka 14.500. Podatak da se sve više pomoraca pojavljuje iz sustava offshore industrije koji se registriraju zbog korištenja beneficije oslobođenja od poreza, napućuje na zaključak da i tu ima neregistriranih. I na kraju broj izdanih, važećih, pomorskih knjižica daje za pravo vjerovati da je i brojka od 22.000 vrlo proizvoljna procijena (preko 40.000 pomorskih knjižica).

Cilj 2.3.1. Osigurati usvajanje i implementaciju visokih standarda životnih i radnih uvjeta pomoraca.
Prva mjera je već obveza Ministarstva pa joj nema mjesta u Strategiji. Ta bi mjera bila vrlo dobrom kada bi na primjer sadržavala stav da će zatražiti od IMO-a da se prostori smještaja i boljih životnih uvjeta, kao što su učionica za vježbenike, prostor za tjelovježbu itd., neće računati u tonažu. Da će zatražiti od ILO-a da se standard/visina plaće pomoraca regulira prema stvarnim životnim potrebama (revizija formule prema Preporuci i MLC2006). Da nabroji koje će izmjene i dopune postojećih Direktiva EU tražiti i koja je politika prema postojećim socijalnim Direktivama EU. Bilo bi nam izuzetno interesantno čuti što je napravljeno do sada kako bi se Direktive EU o socijalnom standardu koje isključuju pomorce promijenile i što bi se nadalje trebalo činiti da se ubrza promjena. Koji se i do kada rezultati očekuju.
Mjera kojom se osigurava pružanje određenih usluga pomorcima na kopnu je nedorečena i potpuno nejasna. Nema naveden cilj, kako će se ostvariti i do kada. Obzirom na započete promjene očekivali smo da će se obveze države prihvaćene kroz MLC2006., ovdje iskazati u besplatnoj koncesiji na prostore u kojima se pružaju obvezne usluge pomorcima, a na koje država do sada nije uložila ni centa. Primjer je Crew Corner-a u luci Dubrovnik, gdje trošak usluga dijele sindikat, pomorci i suradnici u izvođenju i za to još plaćaju koncesiju.
Očekivali smo da će taj «pilot projekt» biti strateški razrađen. Kada će, kojim redosljedom i na kojim mjestima (lukama) biti ustupljeni na korištenje istovjetni prostori za pomorce u posjeti luci.
Ambulante ovlaštene za ocjenu zdravstvene sposobnosti pomoraca  - do kada će se ujednačiti Pravilnici i stvarno stanje.
Voljeli bi znati čime će se «Poticati razvoj i dostupnost ....», kojim i kolikim sredstvima u kojem vremenu i kako će se kontrolirati potrošnja i učinak (koji program ima država, jer na žalost u ovih zadnjih 24 godine  nismo imali na uvid niti jedan dokument s tim sadržajem).
Iako govori o usvajanju i implementaciji standarda, to u  potpunosti nedostaje. Daljnja razrada ovog cilja, posebice načini mjerenja njegovog ostvarenja, je nužna.

Cilj 2.3.2: Razviti i promicati Hrvatsku kao međunarodni centar izvrsnosti za školovanje pomoraca uz stalno unaprjeđenje sustava obrazovanja i izobrazbe pomoraca
Sve predviđene mjere su vrlo zahtjevne, posebice prva.
Mjera 2.3.2.1 (akcijski plan sustava obrazovanja) je iznimno opsežna mjera, no prijeko potrebna.
Mjera 2.3.2.2 (osiguranje uvjeta u pomorskim školama i fakultetima) je vrlo primjerena mjera za koju je uvjet provedba prethodne mjere.
Mjera 2.3.2.3 (dostupnost stranim studentima) je mjera koja je u ovom trenutku izuzetno upitna jer danas postojeći sustav obrazovanja te posebice provedbe ispita iziskuju temeljitu reformu. U tom dijelu značajno nedostaje administrativni kapacitet i bilo bi dobro uvesti poseban odjel unutar Ministarstva koji bi se bavio ispitima. Mjera zahtjeva opsežan akcijski plan.
Mjera 2.3.2.4 (suradnja pomorskih učilišta s gospodarstvom) jest mjera gdje se Ministarstvo obvezuje poticati suradnju između dva subjekta nad čijim odlukama nema presudan utjecaj pa je veliko pitanje kako to provesti.

CILJ 2.3.3. Osigurati motivirajuće uvjete za izbor pomorskog zanimanja, te povećanje udjela časnika u ukupnom broju pomoraca
Prve dvije mjere jesu izravno povezane pri čemu je druga mjera (stipendiranje) u stvari jedna od mjera promocije. Pitanje je treba li u mjere ubrojiti ono što se već provodi. No kad je već tu potrebno je istaknuti da su dobronamjerne mjere pretvorene u loš rezultat. Imamo povećani broj zainteresiranih koji postaju ljudi bez zvanja, jer im je uskraćena mogućnost stjecanja. Zato bi bilo primjerenije obraditi mjere oslobođenje od plaćanja obveznih osiguranja (zdravstveno, mirovinsko i naknada za nezaposlenost) za pripravnike kojom bi se snizio trošak brodovlasnika. Jasno da mjeru treba pratiti financijsi utjecaj, kontrolni mehanizam i vremenska kontrola učinka mjere. Obveze državnih poduzeća u obuci pripravnika s izračunom učinka.
Mjera 2.3.3.3. (zapošljavanje na kopunu) je nedovoljno određena. Veća zapošljivost pomoraca na kopnu iziskuje promjenu načina školovanja i u većoj mjeri iziskuje dodatne kvalifikacije pomoraca. Što nadalje iziskuje promjene obrazovnih programa. Navedena mjera je u izravnoj vezi s mjerom 2.3.2.1. Nažalost nismo vidjeli niti jednu analizu ponašanja hrvatskih pomoraca vezano za boravak na brodu i traženje posla na kopnu. Što su zapreke, što su prednosti, kliko godina u prosjeku provode na radu na brodu...Na koncu sve to utječe i na atraktivnost posla pomorca, kao i razinu beneficija uključujući i staž s povećanim trajanjem.
Mjera 2.3.3.4. (stjecanje staža s produženim trajanjem) nije dobro određena. Nije jasno je li to mjera ili cilj koji treba postići. Nadalje, iz predloženog izričaja nije jasno hoće li se staž skratiti ili produžiti. Također, produženi staž je u nadležnosti i drugih ministarstava pa je pitanje kako tu mjeru provesti.
Mjera 2.3.3.5. (pravičan odnos prema pomorcima) je već dio obveznog postupanja Ministarstva pa je upitno koliko je uopće potrebno njezino navođenje, ako se ne radi o konačno pisanom priznanju nedosljednosti i nepravičnog sadašnjeg odnosa prema pomorcima. Tada bi bila pihvatljiva kao uvodna rečenica u što se mijenja, kako, do kada i koji bi bio konačni rezultat – cilj mjere.
Zaključno, iako je ovaj dio strategije jezično i metodološki bolji od većeg dijela teksta, treba ga doraditi. Valjalo bi razmisliti o mogućim mjerama upozoravanja i zaštite pomoraca od sigurnosnih prijetnji, neprimjerenih radnih uvjeta (crne liste brodara, mjere socijalne pomoći pomorcima koji nisu u stanju izvršavati svoje obveze temeljem drugih propisa), daljnjem reguliranju odnosa s crew-managerima, uvjetima zapošljavanja žena u pomorstvu, itd.
6) LUČKI SUSTAV
Mjere u ovom dijelu strategije obilježava iznimna nedorečenost. Mjere pridružene cilju 2.4.1. su iznimno dvojbene jer nameću gospodarskim subjektima određeno ponašanje, što nije prihvatljivo. Zašto bi se koncesionari specijalizirali ako to nije profitabilno? Temeljem čega Ministarstvo misli da specijalizaciju treba provesti?
Mjere u drugom dijelu jesu de facto skup mogućih djelovanja bez jasne nakane odnosno zajedničkog cilja. Za većinu mjera provedba je ili trivijalna ili neprilična.
Zašto JPP kao mjera? JPP je u suprotnosti sa sustavom koncesija.
Tekst nije jezično korektan, a brojevi mjera su pobrkani.
7) NAUTIKA
Posve je upitno zašto je ovo poglavlje dobilo svoje mjesto. Sadržaj ovih točaka ima svoje mjesto u strategiji turističkog razvitka ili obalnog gospodarstva, no sigurno ne u strategiji kako je ovdje ocrtana.
Provedba točaka, osim donekle 2.5.1.2 i u manjoj mjeri 2.5.1.3 je bespredmetna. Nije jasno što se navedenim mjerama želi postići.
8) SIGURNOST PLOVIDBE, SIGURNOST LJUDSKIH ŽIVOTA I IMOVINE, TE SIGURNOSNA ZAŠTITA POMORSKIH BRODOVA I LUKA
Ovo poglavlje pokriva razmjerno veliku i značajnu djelatnost države na moru. Slijedom navedenog u ciljevima ovog poglavlja brojne su dobro određene mjere, iz kojih je jasno moguće izvesti indikatore napredovanja. Po tom kriteriju ovo je metodološki najbolje poglavlje.
Osnovni nedostatak ovog poglavlja jesu pojedini ciljevi i mjere koje su obveza temeljem nekog propisa i stoga tu ne bi trebale biti. Dodatno, pojedine mjere se iznimno razlikuju u opsegu i zahtjevima pa bi broj mjera i djelatnosti trebalo smanjiti odnosno ograničiti.
Konačno, jedna mjera zaslužuje posebnu pažnju: Mjera 3.2.4.10: Harmonizirati standarde i postupke za rukovanje opasnim i štetnim tvarima izvan lučkih područja. Smije li se rukovati opasnim i štetnim tvarima izvan lučkih područja? Koji standardi tu postoje da ih se sada treba harmonizirati?
9) ZAŠTITA MORSKOG OKOLIŠA
U ovom poglavlju, osim jezičnih primjedbi, nema većih napomena. Uz prethodno poglavlje i ovo poglavlje je korektno sastavljeno.
Izuzetak je jedino dio četvrti. Osim prve mjere ostale mjere to i nisu pa ih treba izostaviti.
10) JAČANJE ADMINISTRATIVNE SPOSOBNOSTI
Ovo poglavlje je nedosljedno sastavljeno. Većina mjera navedenih u ciljevima 5.1 do 5.3 mogu biti izostavljene jer su već sada obvezni dio djelatnosti Ministarstva.
Ciljevi 5.4 i 5.5 imaju opravdanja i valjalo bi ih dodatno obraditi. Može se postaviti pitanje zašto je pomorsko dobro  izvučeno iz dijela koji se bavi morskim lukama kad su međusobno poprilično povezani.
11) HRVATSKA- POMORSKA DRŽAVA
Ovaj dio Strategije značajno izlazi izvan okvira dužnosti koje se uobičajeno pridružuju pomorskim upravama. Uz dužno poštovanje autorima koji prepoznaju važnost brige za baštinu većina navedenih djelatnosti spadaju u djelatnost drugih ministarstava ili subjekata pa valja razmisliti treba li zadržati ovaj dio strategije.

12) ZAKLJUČNO
Predloženi tekst strategije predstavlja određenu osnovu za raspravu. No, potrebne intervencije su poprilične i to posebice na metodološkoj razini.
Posebice bi trebalo izbjegavati dijelove za čiju provedbu ne postoji nadležnost ili koji izlaze izvan okvira djelatnosti.
Dijelove koji su temeljna djelatnost Ministarstva treba dodatno razraditi i to po pitanju: rokova, odgovornosti, sredstava, međudjelovanja, pokazatelja, itd.
Posebno treba odrediti one mjere koje iziskuju dubinske analize odnosno razradu podrednih strateških dokumenata (podstrategija, akcijskih planova, itd.).


SINDIKAT POMORACA HRVATSKE