25.11.2014 Aktivnosti SPH

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture (dalje u tekstu MPPI) pristupilo je izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika kako bi izvršilo usuglašavanje odredbi s EU stečevinom i Konvencijom o radu pomoraca. Postavljeni osnov za izmjene daje nam za pravo vjerovati da će naši prijedlozi kojima pokušavamo bolje označiti primjenu Pomorskog zakonika biti podržani od resornog ministarstva, a i kasnije od saborskih zastupnika.

U našim smo se zahtjevima ograničili na:

  • plaćanje staža s produženim trajanjem do napunjenih 60 godina života, a ne i nakon toga
  • da se dani bolovanja koje je nastalo u vrijeme boravka pomorca na godišnjem i/ili slobodnim danima odmoru računaju u 183 dana
  • da se izračun 183 dana vrši na način da se najprije odbiju dani iz prethodne godine, a onda oni koji su nastali u godini za koju se prijava vrši. Na primjer obračun za 2014. godinu:

Pomorac prenosi iz 2013. 20 dana: u 2014. stvario je 183 dana:
Prema sadašnji načinu obračunavanja uzelo bi se 183 dana uiz 2014, a brisali bi se dani iz 2013.
Predlažemo obračunavanje na način da se najprije od 183 dana odbije 20 dana iz 2013., a njima se pribroji 163 dana iz 2014., a ostatak iz 2014. od 20 dana prenosi se u 2015. godinu. Time bi se ispravila nepravda da se potpuno gube zarađeni dani.

  • vježbenički staž s osnova ugovora o vježbeničkom stažu ili stručnom osposobljavanju da se izbjegne obvezno mirovinsko osiguranje odnosno da država pokrije zdravstveno osiguranje
  • da se omogući zahtjev za umirovljenjem po Pomorskom zakoniku i kad pomorac nije član posade broda u vrijeme podnošenja zahtjeva
  • da se svakih 4 godine plaćenog staža s povećanim trajanjem (beneficirani staž) računa za umanjenje starosne dobi za punu mirovinu za 1 godinu odnosno da se poveća mirovinski staž za 1 godinu
  • da se ugovor o radu na neodređeno vrijeme prihvaća tek kada POMORAC podnese ZAHTJEV za priznanjem i dokaze o postojanju takvog ugovora (napomena: pomorci koji imaju ugovor do navršenih 60 godina života nemaju ugovor na neodređeneo vrijeme, već na određeno vrijeme)

8 i konačno da se pomorcima koji odlaze u mirovinu sa navršenih 60 godina života i minimalno 15 godina staža na brodu prizna dodatak na mirovinu u maksimalnom iznosu od 27%.

U nastavku je naš prijedlog izmjena i dopuna s obrazloženjem:

 

PREDMET: KOMETAR S PRIJEDLOGOM DODATKA NA NACRT PROIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA POMORSKOG ZAKONIKA S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA

Predložene izmjene i dopune Pomorskog zakonika od strane resornog ministarstva, izostavile su mogućnost definiranja dijela Pomorskog zakonika koji se odnosi na tako zvani socijalni paket. Kad se govori o dozvoljenim državnim subvencijama nacionalnom brodarstvu s osnova pravne stečevine Europske Unije, onda svakako treba uzeti u obzir da su socijalni paketi koji uključuju i porez na prihode, prihvatljiva državna subvencija i to kako u djelu, tako i u cjelokupnom oslobođenju od plaćanja bilo od pomoraca ili od brodara.

Upravo je to osnov kojega Sindikat pomoraca Hrvatske koristi kako bi dopunom djela članaka pojasnio namjeru koju su imali predlagači, ali i zakonodavac, barem kada se u njega svrstava resorno ministartvo.

Nadalje valja istaknuti da predložene izmjene i dopune u ovom prijedlogu ne traže osiguranje dodatnih sredstava u proračunu Republike Hrvatske.

Sindikat pomoraca Hrvatske može podržati prijedlog udruge brodara iskazan u Članku 4. koji predlaže uvođenje novog članka 129. b, a koji glasi:

“Ako domaći poslodavac pomorcu koji samo povremeno plovi u međunarodnoj plovidbi uplaćuje porez i prirez na dohodak te doprinose prema isplaćenoj plaći i predaje godišnji obračun poreza na dohodak, na tog se pomorca ne primjenjuju odredbe članka 128. stavak 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10. i 11., članka 129. stavak 6., 8., 10. i 11., te članka 129.a. stavak 3.

Odredbe članka 129.a. stavka 7. Odnosi se i na pomorce i poslodavce iz stavka 1. Ovog članka.”

Nadalje predlažemo izmjene kako slijedi:

1. Predlažemo da se u postojeće odredbe ili novim člankom regulira da se plaćanje staža s povećanim trajanjem ograničava do 60- te godine života pomorca.

OBRAZLOŽENJE:

Dosadašnja regulativa nalaže plaćanje staža s povećanim trajanjem i nakon navršenih 60 godina života pomorca, a da isto nema nikakav učinak na njegovo umirovljenje. Ne postoji obvezni prekid radnog odnosa kod kumulativnog ispunjenja uvjeta za mirovinu s osnova Pomorskog zakonika, pa odredbe ne služe svrsi.

 

2. U članku 128. stavak 2. nakon riječi "...ili na povratku" stavlja se zarez i tekst : "dani liječenja zbog bolesti ili povrede nastali za vrijeme korištenja godišnjg odmora i/ili slobodnih dana nakon iskrcaja i potvrđenim od ovlaštenog liječnika", te se nastavlja s tekstom kao u stavku.

Sukladno prijedlogu napraviti istu nadopunu u stavku 3. članka 128.


3. U članku 128. stavak 3. na kraju članka dodati: "Dani navedeni u ovom stavku prvi se računaju prilikom izračuna razdoblja od 183 dana iz stavka 1. ovog članka."

OBRAZLOŽENJE:

U NKUHP MP (Nacionalni kolektivni ugovor) člankom 13. Regulirano je pravo na godišnji odmor kako slijedi:
“Svaki pomorac na kojega se odnosi ovaj Kolektivni ugovor ima pravo nakon iskrcaja iz bilo kojeg razloga na 6 dana plaćenoga godišnjeg odmora za svaki puni mjesec zaposlenja. Za prekinuta razdoblja od 15 dana ili manje, odobravaju se 3 dana plaćenoga godišnjeg odmora, a za prekinuta razdoblja od više od 15 dana, ali manje od 30 dana odobrava se 6 dana plaćenoga godišnjeg odmora.”
Ovo bi mogao biti osnovni način računanja dana, a u slučaju kada se kolektivnim ugovorom predviđa veći broj od navedenog uz predočenje ugovora računali bi se stvarni dani.
Osim Nacionalnog kolektivnog ugovora za osnovu se može uzeti minimum iz Konvencije o radu pomoraca, a dokazivati veći broj u slučaju kad je isti predviđen kolektivnim ugovorom ili individualnim ugovorom o radu.
Ovime bi se pomoglo pomorcima koji zbog bolesti propuštaju mogućmnost ostvarenja minimuma od 183 dana. Najosjetljivijoj skupini koja ima već uvećani trošak zbog bolesti koju opterećujemo dodatnim troškovima.
Izmjena stavka 3. jeste omogućavanje prava na korištenje prenosivih dana koji su uvjetovani korištenjem u godini koja slijedi godinu u kojoj su ostvareni. Sadašnji način računanja praktično čini da pomorac gubi mogućnost korištenja, a to nije bila namjera kada se predlagala odredba o prenosivim danima.
U praksi se može izbjeći mijenjanje zakona ako se naputkom o načinu računanja proizvede isti efekt. Dakle da se najprije računaju dani plovidbe preneseni iz prethodne godine, a potom oni ostvareni u godini za koju se izračun vrši, a ostatak se prenosi u slijedeću godinu. Taj prijenos je onda određen zarađenim danima u godini obračuna.

4.  U članku 129. iza  stavaka 1. dodaje se stavak 2 koji glasi: “Član posade broda koji odrađuje vježbenički staž u trajanju od godine dana zaposlen na osnovu Ugovora o stažiranju ima zdravstveno osiguranje po osnovu nezaposlenosti (ili učeničko produženo?), i nije obvezno osigurana osoba u obveznom mirovinskom osiguranju u Republici Hrvatskoj bez obzira na prebivalište, odnosno uobičajeno boravište i na državnu pripadnost broda.”

Dosadašnji stavci 2., 3., 4., 5., 6., 6., 8., 9., 10. I 11. Postaju članci 3.,4.,5.,6.,7.,8.,9.,10.,11. i 12.

OBRAZLOŽENJE:

Nedoumica: da li bi bio potreban ugovor o stažiranju ili bi se moglo to odnositi na ugovor o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa?

Ovim bi se omogućilo ostvarenje vježbeničkog staža za veći broj vježbenika. Uz dodatne mjere kroz Kolektivni ugovor i realizaciju potpora zapošljanju mladih, mogao bi se uvelike smanjiti broj ljudi koji čeka na ostvarenje osnovnog zvanja za koje se školovao. 


5. U članku 129.a stavak 2. nakon riječi: "Osiguraniku - " riječi "članu posade broda" se brišu i zamjenjuju: "s osnova člana posade broda" ili "koji je bio ili jeste član posade broda" i nastavlja s tekstom kao u sadašnjem stavku 2.

OBRAZLOŽENJE:

Tumačenjem ovog stavka u doslovno suženom smislu dolazilo je do apsurdne situacije da je isključivo pomorac, koji je u trenutku postavljanja zahtjeva za mirovinu prema Pomorskom zakonu imao pravo na nju, dok su se onima, koji su jedan od uvjeta (navršavanje 60 godina života) stekli u vrijeme nekog drugog posla to pravo nije priznavano. Neprihvatljivo je da ukupno plaćanje staža s povećanim trajanjem ostaje bez mogućnosti da ga se iskoristi. Predloženom izmjenom omogućilo bi se i onima koji su uvjet godina stekli u vrijeme kad više nisu bili članom posade broda, a s osnova doprinosa plaćenih u vrijeme plovidbe.

6.  U članku 129. a, dodaje se novi stavak 2. koji glasi: "Članu posade broda, bez obzira na državnu pripadnost i vrstu broda za svakih 4 godine provedenih na ukrcaju umanjuje se starosna dob za odlazak u starosnu mirovinu za 1 godinu."

Dosadašnji stavci 2.,3.,4.,5.,6.,7. i 8. postaju stavci 3.,4.,5.,6.,7.,8. i 9.

OBRAZLOŽENJE:

Mirovinski sustav koji je priznavao staž s povećanim trajanjem, a koji je dokazan potrebitim, elaboratom u kojemu su nabrojeni svi loši utjecaji na zdravlje i psiho-fizičke sposobnosti radnika/pomorca, predviđena je mogućnost da se u obimu izloženosti recipročno umanje godine za ulazak u starosnu mirovinu i poveća mirovinski staž za ukupno uvećanje tijekom jedne godine. Tako su radnici/pomorci koji su plaćali staž s povećanim trajanjem za odnos 14 mjeseci za 12 mjeseci imali umanjenje starosne dobi za jednu godinu za svakih 6 godina provedenih u zvanju, što je bilo sukladno izloženosti negativnim djelovanjima.

U sadašnjem sustavu kada imamo plaćanje staža s povećanim trajanjem isključivo za vrijeme boravka na brodu i u priznavanju 15 mjeseci za 12 mjeseci nužno je usuglasiti mogućnost korištenja istih odnosa, te bi svake 4 godine na brodu uz plaćeno povećanje trebalo imati efekt umanjenja starosne dobi za godinu dana, odnosno povećanje mirovinskog staža za isto toliko. Na primjer pomorac koji je proveo na brodu 5 godina imao bi umanjenje životne dobi za 1 godinu i povećanje mirovinskog staža za 15 mjeseci. Praktično mogao bi tražiti umirovljenje s navršene 64 godine.


7.  U članku 129 stavak 7. iza riječi "....podnese" dodati "zahtjev i" nastaviti s tekstom kao u stavku 7.

OBRAZLOŽENJE:

Ovime bi se ispravilo krivo tumačenje i potvrdila namjera koju je zagovarao i zakonodavac, da ovaj stavak bude pomoć djelu pomoraca koji imaju problem s djecom s posebnim potrebama i tumačenjima koja ih priječe u ostvarenju njihovih prava. Poznato je da nastojanja da se izmjenama pravilnika ili pak zakona koji direktno regulira probleme djece s posebnim potrebama nije naišao na razumjevanje resornog ministarstva, pa je bilo nužno posegnuti za izmjenama u Pomorskom zakoniku. No kao i tada, tumačenje je trebalo biti da se radi o pomorčevu zahtjevu i pruženom dokazu ili dokazima, a ne o uključenju svih koji imaju tu sreću da su pokriveni ugovorom o radu na neodređeno vrijeme. Nadamo se da će čitanjem ovog stavka na predloženi naćin doći i do odgovarajućeg tumačenja u korist potrebitih pomoraca.


8. U čanku 129. a, dodaje se stavak 10. koji glasi: "U izračunu mirovine za napunjenih 60 godina i najmanje 15 godina staža osiguranja na ukrcaju kao član posade broda uračunava se dodatak na mirovinu u punom iznosu od 27%."

OBRAZLOŽENJE:

Kod dogovaranja oko uvođenja staža s povećanim trajanjem u Pomorski zakonik, smatralo se da će se kroz primjenu općeg mirovinskog zakona i pratećih zakona ishoditi PUNA starosna mirovina za pomorce koji navrše 60 godina života i najmanje 15 godina plaćenog staža s povećanim trajanjem. U tom uvjerenju je formuliran i tekst zakona koji je napravljen od savjetnika u HZMO-u. Nažalost naknadnim tumačenjem odredbe provodio se nakaradni sustav koji predstavlja, dopustite mi pomorski izraz “prazno za puno”. Puno plaćanje dodatka, a odbitak veći i od onoga kod prijevremenog umirovljenja (15 godina na brodu je više od 30 godina staža, što je praktično uvjet za prijevremeno umirovljenje 60/35).
Kad se spočitava korištenje “posebnog propisa/zakona” zaboravlja se da se tako zvana “beneficija” plaća za svaki mjesec dodatno na redovnu uplatu pa ne traži pokriće iz državne kase.