08.01.2013 Aktivnosti SPH

Iz današnjeg Novog lista prenosimo intervju s Glavnim tajnikom SPH, Predragom Brazzadurom:

Ministarstvo financija usprotivilo se prijedlogu izmjena i dopuna Pomorskog zakona kojim je Sindikat pomoraca Hrvatske tražio potpuno oslobađanje pomoraca u međunarodnoj plovidbi od obveze plaćanja poreza na dohodak.
U obrazloženju takvog stava ministarstva se navodi kako predložene odredbe odstupaju od temeljnog načela oporezivanja dohotka uređenog Zakonom o porezu, a odnosi se na dohodak od nesamostalnog rada.

– Na taj način omogućuje se daljnja derogacija sustava poreza na dohodak u smislu oporezivanja dohotka od nesamostalnog rada poreznih obveznika, a koji imaju obvezu plaćanja poreza na dohodak, te se u povoljniji položaj dovodi određena skupina poreznih obveznika u odnosu na ostale porezne obveznike koji također možebitno rade u otežanim uvjetima (djelatnici na vojnoj službi u mirovnim misijama, radnici na bušotinama u inozemstvu, radnici u inozemstvu koji rade na poslovima opasnima po zdravlje i slično), a što je protivno ustavnom načelu pravednosti u oporezivanju, stoji u mišljenju ministarstva.
   
Niz manjkavosti

Iz Sindikata pomoraca poručuju kako je riječ o još jednom u nizu primjera tumačenja zakona na štetu pomoraca. Glavni tajnik Sindikata Predrag Brazzoduro objašnjava da je cilj prijedloga izmjena Pomorskog zakonika bila zaštita najugroženijih kategorija pomoraca, a ne pogodovanje pomorcima nauštrb drugih poreznih obveznika.
    – Potpuno oslobađanje od plaćanja poreza tražili smo i prilikom donošenja Zakonika, 2008. godine, i to na osnovi direktive EU prema kojoj je moguće potpuno oslobađanje pomoraca od te obaveze. Tome se usprotivila tadašnja vlast,pa je izmišljeno kompromisno rješenje po kojemu porez ne plaćaju samo oni koji više od 183 dana provedu u inozemstvu, ističe Brazzoduro, dodajući kako je takvo zakonsko rješenje brzo pokazalo niz manjkavosti.

– U škare poreznika time su upali samo oni najugroženiji – pomorci koji su oboljeli od teških bolesti ili su, zbog lošeg stanja tržišta, ostali bez posla. Golema većina ostalih u inozemstvu boravi dulje od 183 dana, tako da porez praktički plaćaju samo bolesni i nezaposleni pomorci. Da je tome tako, pokazuje i službeni podatak Ministarstva financija o godišnjoj naplati od svega četiri milijuna kuna poreza na dohodak od pomoraca u međunarodnoj plovidbi, kaže Brazzoduro.

 

Slučaj Katina primjer bešćutnosti činovnika

Primjer bešćutnosti činovnika prema pomorcima su članovi posade broda Katina, ističe Brazzoduro. – Njima je, nakon što godinu dana nisu dobili ni centa, skoro umrli od gladi na brodu i pozavršavali u bolnicama jedva spasivši žive glave, porezna uprava mrtvo-hladno poslala rješenje po kojemu su dužni platiti desetke tisuća kuna doprinosa za zdravstveno i mirovinsko, iako oni svoje zarađene plaće nikad neće vidjeti, kaže Brazzoduro pa je izmišljeno kompromisno rješenje po kojemu porez ne plaćaju samo oni koji više od 183 dana provedu u inozemstvu, ističe Brazzoduro, dodajući kako je takvo zakonsko rješenje brzo pokazalo niz manjkavosti.

 

   Izvan sustava

Glavni tajnik SPH dodaje da ta brojka govori i da velik dio pomoraca uopće nije u sustavu, a razlog tome je upravo ovakva praksa neprijateljskog tumačenja zakona i odnosa državne vlasti prema njima.
    – Kada bi se sustav prilagodio potrebama pomoraca, siguran sam da bi se znatno više njih prijavilo, a time bi državni proračun sigurno zaradio više od navedenih četiri milijuna kuna, i to čak i kad bi prijedlog o oslobađanju od poreza bio prihvaćen, kaže Brazzoduro.
    Sindikat je ogorčen i time što Ministarstvo financija uz odbijenicu nije navelo nikakav konkretan prijedlog alternativnih mjera za zaštitu teško bolesnih i nezaposlenih pomoraca.
    – Samo su rekli ne. Mi se ne protivimo ni tome da se zadrži sadašnji model oporezivanja, ali pod uvjetom da se ispuni cilj našeg prijedloga – zaštita onih najslabijih. Nije pravedno da pomorac koji se teško razboli, osim troškova liječenja još mora plaćati i porez jer zbog bolesti nije mogao raditi, ali administracija to ne razumije. U tome i jest problem, jer vlade se u Hrvatskoj mijenjaju, ali administrativni službenici i dalje ostaju slijepi i gluhi na stvarne probleme pomoraca, zaključuje Brazzoduro.

 

Marinko Glavan za Novi list, 8.siječnja 2013.