31.01.2014 Aktivnosti SPH

Danas je u Gradskoj vijećnici u Zadru održana javna rasprava o nacrtu Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Ministar Hajdaš Dončić održao je uvodnu prezentaciju, a uz njega sa strane Ministarstva sudjelovali su zamjenik ministra Zdenko Antešić, pomoćnik ministra za pomorstvo Igor Butorac, te načelnica sektora za pomorsko dobro Nina Perko. Javna rasprava je otvorena do 10.veljače 2014. Voditelj ureda SPH u Zadru, Luka Mišić popratio je ovaj događaj.

U samom početku prezentacije je naglašeno da je isti odobren od strane komercijalnih banaka te da je probusiness.

Kroz novi Zakon cilj je definiranje pomorskog dobra te zaštita okoliša i usklađivanje sa europskom pravnom stečevinom i praksom. Tako pomorsko dobro ostaje i dalje opće dobro u općoj uporabi (a ne javno dobro, iako je bilo i takvih intencija, budući bi tako bilo moguće otuđenje) te se daje definicija pomorskog dobra koje je opće dobro od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, ima njezinu osobitu zaštitu. Svatko ima pravo, pod jednakim uvjetima, služiti se pomorskim dobrom sukladno njegovoj prirodi i namjeni, osim kad je ovim Zakonom drukčije propisano. Pomorsko dobro po ovom Zakonu je dio morske obale koji obuhvaća pojas kopna koji po svojoj prirodi ili namjeni služi neposrednom, odnosno uobičajenom korištenju i upotrebi mora, a koji je širok najmanje šest metara od crte koja je vodoravno udaljena od crte srednjih viših visokih voda.

Značajna novina jesu nove regulacije prava vlasništva, koje je moguće nad zgradom koja se nalazi na pomorskom dobru dok traje koncesija. Predviđena je i mogućnost založnog prava odnosno hipoteke, zakupa i otuđenja. Dok na istoj nije moguće pravo služnosti i pravo građenja.

Novina zakona je i osnivanje Agencije za integralno upravljanje pomorskim dobrom, koja će ubrzano utvrđivati granice pomorskog dobra, te će joj pripadati 25% koncesijske naknade što znači umanjenje iste za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Nadalje, nadzor u lukama bio bi u nadležnosti lučkih redara, dok bi nad pomorskim dobrom nadzor bio u rukama komunalnog redarstva. Također predviđen je Strateški plan upravljanja pomorskim dobrom (Vlada RH 10 godina) i Strateški plan upravljanja lukama (Vlada RH 20 godina). Uvode se koncesije na zahtjev kojima se prepoznaju tehnološke cjeline uz pomorsko dobro radi privlačenja kapitalnih investicija u turizmu. Uvodi se i mogućnost dobivanja koncesije za izgradnju lučke infrastructure u lukama otvorenim za javni promet te u tom slučaju i naplata lučkih pristojbi od strane koncesionara.

Kroz kasniju raspravu artikulirale su se najznačajnije primjedbe ovog Zakona, kao što su pitanje privezišta, naime postoje velike kontradikcije između različitih zakona, te je MPPI pozvano da jasno definira komunalno privezište, turističko privezište, servisno privezište te privezište za posebne namjene. Te zakonski prijedlog da se “Pristojba za upotrebu obale može odrediti s obzirom na količinu i vrstu tereta, odnosno broj putnika i vozila, s obzirom na vrijeme tijekom kojeg brod koristi luku i s obzirom na duljinu i namjenu broda. Obveznik plaćanja pristojbe iz stavka 1. ovog članka je vlasnik broda ili brodar koji koristi luku” za koju su kritičari naveli da ostavlja veliki proctor za manipulacije te da je potrebno kao i dosada tarifirati isključivo brod.

Ministar je raspravu zaključio sa optimističnim riječima da se Hrvatska nikad neće pretvoriti u zatvoreni hotelski resort te da neće biti naplate ulaska u iste.